POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ EKOLOGIJE - EKOLOŠKOG MENADŽMENTA
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI
EKOLOGIJA - ZAŠTITA OKOLIŠA
Gledaj Filmove Online

 

 

 

 

 

 

ZAŠTITA OKOLIŠA


PISMO INDIJANSKOG POGLAVICE SEATLEA KOJIM JE 1854. ODGOVORIO VELIKOM BIJELOM POGLAVICI U WASHINGTONU, TJ. PREDSJEDNIKU SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA NA NJEGOVU PONUDU DA KUPI VELIKI DIO INDIJANSKE ZEMLJE:

"Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što sasvim nam je strano. Mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih možete kupiti? Svaki je djelić ove zemlje svet mome narodu. Svaka blistava borova iglica, svako zrno pijeska na riječnom sprudu, svaka maglica na tami šume, svaka majušna buba sveti su u mislima i u životu moga naroda. Sokovi u drveću prožeti su sjećanjima na crvenog čovjeka.
Kada mrtvi bljedoliki odu u šetnju među zvijezde, zaboravljaju zemlju koja im je dala život. Naši mrtvi nikada ne zaborave svoju predivnu zemlju, jer ona je mati crvenog čovjeka. Dio smo zemlje, i ona je dio nas. Mirisave trave su nam sestre: jeku, pastuh, veliki orao - braća su nam. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplo ponijevo tijelo i čovjek - sve pripada istoj porodici.
Kada veliki poglavica iz Washingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od nas traži. Veliki poglavica poručuje da će nam pronaći mjesto na kojem ćemo lijepo živjeti. On će nam biti otac, mi njemu djeca. Razmotrit ćemo tu ponudu da kupite našu zemlju. Ali, neće to biti lako. Ova je nama zemlja sveta.
Ova blistava voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, već krv naših predaka. Ako vam prodam zemlju, morate se sjetiti da je ova voda sveta, morate reći svojoj djeci da je sveta, da svaki odraz u bistrom jezeru kazuje događaje i uspomene iz života moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća, utažuju nam žeđ. Rijeke nose naše kanue, hrane nam djecu. Prodamo li vam ovu zemlju, morate se sjetiti i učiti svoju djecu da su rijeke naša, a i vaša braća. Zato rijekama morate pružati dobrotu kakvu biste bratu pružili. Znamo da nas bijeli čovjek ne razumije. Njemu je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi. On je stranac što dođe noću i oduzme zemlju i sve što mu treba. Zemlja mu nije brat, već neprijatelj, kada je pokori, on kreće dalje. Ostavlja za sobom grobove svojih otaca, i ne mari zbog toga. Oduzima zemlju svojoj djeci i nije ga briga. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rodi - ostaje zaboravljena. Prema majci - zemlji i prema bratu - nebu odnosi se kao prema stvarima koje se mogu kupiti, opljačkati, prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uništiti zemlju i za sobom ostaviti samo pustoš. Ne znam.
Naš se način života razlikuje od vašega. Od pogleda na vaše gradove crvenog čovjeka zabole oči. To je možda zato što je crveni čovjek divlji i ne razumije stvari.
U gradovima bijelog čovjeka nema mirnog kutka. Nema mjesta na kojem bi se čulo otvaranje lišća u proljeće, ili drhtaj krilca u mušice. Možda zato što sam divlji naprosto ne shvaćam. Buka mi vrijeđa uši. Što mi vrijedi život ako čovjek ne može čuti usamljeni krik nosoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem mnogo... Indijanac voli meki zvuk vjetra kad se poigrava površinom močvare, i miris povjetarca, osvježen podnevnom kišom ili borovinom.
Najveće blago crvenog čovjeka jest zrak. Sve žive dijeli isti dah životinje, drvo čovjek. Svima je taj dah potreban. Bijeli čovjek kao da ne opaža zrak koji udiše. Poput nekoga tko je dugo na samrti, imun je na smrad. Prodamo li vam svoju zemlju, morate se sjetiti da nam je zrak dragocjen, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji održava. Vjetar što je mome djedu dao prvi dah, prihvatit će njegov posljednji uzdah. Ako vam prodamo zemlju, morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto na kojem će i bijeli čovjek moći doći da udahne vjetar zasađen mirisom poljskog cvijeća.
Razmotrit ćemo vašu ponudu da kupite zemlju. Odlučimo li da pristanemo, zahtijevat ću da ispunite ovaj uvjet. Bijeli čovjek se mora ophoditi prema životinjama ovog kraja kao prema svojoj braći! Divlji sam i ne razumijem drugačiji život. Vidio sam po prerijama tisuće bufala koje je bljedoliki ostavio, ustrijelivši ih iz jurećeg vlaka. Divljak sam i ne razumijem kako željezni konj iz kojeg suklja dim može biti važniji od bufala, kojega mi ubijamo samo da bismo preživjeli. Što je čovjek bez životinje? Kad bi životinja nestalo, čovjek bi umro od velike usamljenosti duha. Što god zadesi životinje, ubrzo snađe i čovjeka. Sve je na svijetu povezano.
Morat ćete učiti svoju djecu da im je pod nogama pepeo naših djedova. Da bi poštovali zemlju, kazat ćete im da je zemlja bogata životom naših predaka. Morat ćete učiti svoju djecu isto što i mi učimo svoju, da nam je zemlja mati. Što snađe zemlju, snađe i njenu djecu. Pljune li čovjek na zemlju, pljuje na sebe sama.
Zemlja pripada čovjeku. Čovjek pripada zemlji, to dobro znamo. Sve je u međusobnoj vezi, kao što porodica sjedinjena krvlju. Sve je povezano. Nije čovjek tvorac tkanine života, već samo vlakno u njoj. Što uradi tkaninom, čini i sa sobom. Čak ni bijeli čovjek, čiji Bog kroji i govori s njime kao prijatelj s prijateljem, neće izbjeći zajedničkoj sudbini. Možda smo ipak braća. Vidjet ćemo.
Jedino znam zasigurno, a to će i bijeli čovjek jednom morati shvatiti: naš Bog je isti Bog. Možda mislite da i njega možete posjedovati, kao što se spremate da uzmete cijelu našu zemlju. Ali, nećete! On je Bog ljudi i njegova milost je jednaka za crvenog i za bijelog čovjeka. Ova je zemlja njemu sve. Oskvrnuti je, isto je što i prezreti njenog stvoritelja. Bijelih će ljudi nestati: možda čak i prije no ostalih plemena.
Prljajte samo svoj ležaj i jedne ćete se noći udaviti u vlastitom izmetu. U svom ćete nestajanju plamtjeti u ognju Boga koji vas je doveo ovamo i nekom neobjašnjivom nakanom dao vam vlast nad ovom zemljom i crvenim čovjekom. Takva se sudbina nama čini bijednom.
Ne razumijemo zašto se ubija bufalo, zašto se krote divlji konji, zašto je u dubini šume toliko ljudskog vonja, zašto je pogled na zelene bregove rastrgan žicama što govore. Gdje su guštici? Nema ih više. Gdje je orao? Otišao.
Pravom življenju je kraj. Nastupa borba za opstanak.
"

Nacionalna strategija zaštite okoliša Republike i Nacionalni plan djelovanja za okoliš Republike Hrvatske ustanovili su da je gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. To je potvrđeno i u mišljenju Europske komisije o prijavi Hrvatske za prijem u Europsku uniju.
Obveza izrade Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske propisana je člankom 8. Zakona o otpadu, a donosi je Hrvatski sabor. Strategija je osnova za izradu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kojega donosi Vlada Republike Hrvatske, a koji je, uz usklađivanje hrvatske regulative o otpadu s regulativom Europske unije, jedan od najvažnijih elemenata za pregovore s Europskom unijom u području zaštite okoliša.
Strategija govori o cjelini gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, a zasnovana je na općim načelima Europskoj uniji u gospodarenju otpadom kako slijedi:
■ Hijerarhija gospodarenja otpadom
■ Korištenje najboljih dostupnih tehnologija bez pretjeranih troškova
■ Odgovornost proizvođača za životni ciklus proizvoda
■ Neovisnost i blizina


U tijeku je proces aproksimacije, odnosno usklađivanja hrvatske regulative s Europskom unijom. Prethodna analiza je pokazala da je hrvatska regulativa o otpadu najmanje usklađena s regulativom Europske unije u području odlaganja otpada.
Prioriteti gospodarenja otpadom u Hrvatskoj su: usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU i osiguravanje njene provedbe, edukacija i obrazovanje, izbjegavanje otpada - smanjenje količina i štetnosti otpada, povećanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom i povećanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom, povećanje odvojenog skupljanja otpada, poboljšanje konačnog odlaganja i sanacije odlagališta, povećanje kvalitete i opsega podataka o količinama i tokovima otpada, izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada, povećanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada.


2. ZAŠTITA OKOLIŠA - GOSPODARENJE OTPADOM

Hrvatski sabor donio je na sjednici održanoj dana 14. listopada 2005. godine Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na temelju članka 8. Zakona o otpadu. Svrha ove strategije, a temeljeno na općim načelima Europske unije u gospodarenju otpadom, jest uspostaviti realan okvir unutar kojega će Hrvatska moći smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti.
Strategija je sastavni dio Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Na temelju ove Strategije, a sukladno članku 9. Zakona o otpada i praksi Europska unija, Vlada Republike Hrvatske donijet će Plan gospodarenja otpadom kao provedbeni dokument za razdoblje od četiri godine.
Donošenje Strategije i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer se time pokreće promjene koje će postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati Republiku Hrvatsku prema održivom gospodarenju otpadom i uklapanju u Europsku uniju.
Mjere ostvarivanje zacrtanog sustava gospodarenja otpadom, koje utvrđuje Strategija temelje se na općim načelima Europske unije i pravnih određenja sadržanih u Zakonu o otpadu usklađenih s tim načelima.
S tim u svezi Strategijom se određuje gospodarenje otpadom u cilju izbjegavanja i smanjivanja količine i štetnosti otpada, ponovno korištenje i oporaba - materijalna i energetska i odlaganje samo internog otpada, korištenje najboljih dostupnih tehnologija u odnosu na troškove i ekološku prihvatljivost, odgovornost proizvođača otpada i provođenje načela "onečišćivač plaća", uklanjanje nedostataka dosadašnje politike u praksi gospodarenja otpadom, sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu i pravo na informaciju i dr.


Strategijom su određeni ciljevi i prioriteti u gospodarenju otpadom kao što su:
■ postupno organiziranje centara gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: osim u Zagrebu još dvadeset županijskih i četiri regionalna centra, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta;
■ zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu;
■ poseban zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora pro-cjednih voda iz odlagališta i drugih građevina;
■ sprečavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke;
■ centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta;
■ kontrolirane prioritetne tokove otpada;
■ visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjskotrgovinske bilance;
■ angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potpora zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi integriranog sprečavanja i nadzora onečišćenja i najbolje dostupne tehnologije;
■ jačanje postojećeg organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada;
■ edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura.


Strategijom su određeni prioriteti: usklađivanja zakonske regulative s regulativom Europske unije i osiguravanja njezine provedbe, odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom, izbjegavanje nastajanja otpada - smanjivanje količina i opasnih svojstava otpada, povećanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom, povećanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom, povećanje odvojenog skupljanja otpada, sanacija postojećih odlagališta, povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i tokovima otpada, gradnja građevina i uređaja za obradu otpada, povećanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada.
Problemi u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj su posebno izraženi, a neodgovarajuće gospodarenje otpadom ugrožava sastavnice okoliša, ljudsko zdravlje te ima nepovoljne učinke na krajobraz i druge aktivnosti u prostoru.
Procijenjeno je da se u Hrvatskoj proizvodi ukupno oko 13,2 milijuna tona otpada na godinu, odnosno 2,97 tona po stanovniku godišnje. Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj ima oko 250 službenih neuređenih odlagališta koja je potrebno sanirati.
Zbrinjavanje opasnog otpada osobito je važan problem zbog neosiguranih mjera zbrinjavanja, što ima posljedicu povećano skladištenje kod proizvođača, obrađivača, povećan izvoz te nekontrolirano odlaganje.
Važan problem Hrvatske su i "divlja odlagališta" kojih ima, prema raspoloživim podacima, više od 3000 i otpad s brodova koji bi trebao biti organizirano skupljen na kopnu. Financiranje gospodarenja otpadom ni približno ne odgovara potrebama.
U strategiji se rabi katalog otpada koji sadržava više od 800 vrsta otpada, a detaljnije je opisano 15 prioritetnih tokova otpada: komunalni otpad, građevinski otpad, proizvodni i rudarski otpad, poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad, opasni otpad, ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadne gume vozila, otpadna električna i elektronička oprema, komunalni mulj, otpad životinjskog podrijetla, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, postojana organska zagađivala i medicinski otpad.
Gospodarenje otpadom je vrlo složena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadržava niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u različitim oblicima u Hrvatskoj, npr.: izbjegavanje otpada i smanjivanje opasnih svoj-stava, skupljanje i prijevoz otpada, vrednovanje otpada i odlaganje otpada. Građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj su relativno skromno zastupljeni.
Ukupni kapacitet građevina i postrojenja pokriva manji dio ukupnih količina otpada, što znači da se većim dijelom proizvedenog otpada ne gospodari propisno. Sanacija odlagališta i starih opterećenja vrlo je zahtjevan i skup posao koji je u Hrvatskoj tek na početku. U zadnjih tridesetak godina odloženo je oko 100 mil. tona različitog otpada. Intenzivnije aktivnosti na sustavnijoj sanaciji postojećih odlagališta započele su 2004. djelovanjem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.


Tu se misli na čistiju proizvodnju i proizvode, Hrvatska burza otpada, odgoj i obrazovanje.
Crne točke su lokacije visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnoga neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Glavnina proizvodnog otpada odlagana je na odlagališta komunalnog otpada, unutar industrijskih područja i postrojenja, u kojima se posebno izdvajaju tzv. točke visokog rizika, zatim u depresije, jame od iskopa i drugdje.
Ciljevi i mjere utvrđene Strategijom određeni su u skladu s praksom Europske unije, vodeći računa o specifičnostima Hrvatske. U tom pogledu definirani su sljedeći strateški ciljevi gospodarenja otpadom:
■ izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada koji se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada;
■ razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO5
■ smanjivanje rizika od otpada;
■ doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj;
■ edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom.


Kvantitativni ciljevi utvrđeni Strategijom predstavljaju konkretizaciju strateških,a postavljeni su za količine komunalnog otpada, odlagališta te kvote oporabe i recikliranja određenih tokova otpada.
Za ostvarenje ciljeva Strategija utvrđuje opće i posebne mjere. Opće mjere sadržavaju istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja gospodarenja otpadom, unapređivanje stvarnog stanja gospodarenja otpadom, unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja o otpadu, prilagodbu propisa o otpadu EU-propisima, razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranje i komunikacije o otpadu, institucionalno jačanje, doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj.
Posebne mjere sadržavaju izbjegavanje i smanjivanje količina otpada; razvitak infrastrukture za cjelovit sustav gospodarenja otpadom; smanjivanje rizika od otpada.
Smjernicama gospodarenja otpadom pretpostavljena je koncepcija IVO koja sadrži tri faze: (1) izbjegavanje nastanka otpada ima najviši prioritet i uključuje obrazovanje, čistiju proizvodnju, proizvode i potrošnju, smanjivanje ambalaže, hrvatsku burzu otpada i osvješteno ponašanje kupaca i potrošača, a rezultira smanjivanjem količina i štetnosti proizvedenog otpada koji ulazi u sljedeću fazu sustava; (2) vrednovanje proizvedenog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i energijska svojstva otpada u granicama tehničkih, ekoloških i ekonomskih mogućnosti ponovnog korištenja, recikliranja i oporabe, a najvažniji su elementi odvojeno skupljanje i reciklaža otpada, te mehanička, biološka, termička i druge vrste obrade; (3) odlaganje ostatnog otpada na uređena kontrolirana odlagališta otpada u hijerarhiji otpada rangirano je najniže. U skladu s praksom i propisima Europske unije, Strategija navodi aktivnosti za pojedine prioritetne i relevantne kategorije opada, a osim općenitih aktivnosti.6
U sklopu sanacije odlagališta Strategijom je predviđena sanacija svih odlagališta, i to tako da se njihov broj svede prvo na 50, zatim na četiri regionalna i 20 + 1 županijski centar za gospodarenje otpadom. Odlagališta bi trebalo sanirati u skladu s Direktivom Europske unije o odlaganju otpada, tako da se odlagališta svrstaju u ona koja se zatvaraju i ona koja će dulje raditi kao županijski ili regionalni centri i klasificirati na odlagališta opasnoga, neopasnog i internog otpada.
Smjernice za provedbu sanacije utvrđene Strategijom i Planom gospodarenja otpadom postaju obveza za dokumente izrada kojih proizlazi iz Zakona o prostornom uređenju, Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o otpadu.
Odgovornost u procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom podijeljena je na sudionike u gospodarenju otpadom: Hrvatski sabor i Vladu, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Fond za zaštitu okoliša, druga središnja tijela državne uprave, jedinice područne/regionalne samouprave (županije), jedinice lokalne samouprave (općine/gradovi), proizvođače otpada - kućanstva, druge proizvođače otpada, uvoznike, skupljače otpada, obrađivače otpada, strukovne, poslovne i druge udruge.

Uloge pojedinih sudionika preciznije su određene s naglaskom na jačanje horizontalne vertikalne koordinacije upravnih struktura, uz odgovarajuću stručnu podlogu.
Zakonom o otpadu stvorena je osnova za donošenje podzakonskih provedbenih propisa i planova gospodarenja otpadom, a koji će biti pravna i pravno-dokumentacijska osnova za provođenje smjernica iz Strategije.

U općenite aktivnosti spadaju odgoj, obrazovanje i podizanje svijesti, organizacija sustava prikupljanja i sl. Državna i županijska izvješća o stanju okoliša i programi zaštite okoliša Planovi gospodarenja otpadom na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini
U okviru planova gospodarenja otpadom za realizaciju i implementaciju predviđenih ciljeva gospodarenja otpadom razradit će se i određen broj programa gospodarenja otpadom.
Radi provedbe i implementacije spomenutih planskih i programskih dokumenata Strategija previđa razradu i pripremu određene strateške i tehničke upute. Prijedlozima se nastoji ukloniti jedan od važnijih nedostataka dosadašnje organizacije gospodarenja otpadom.
S obzirom na relativno niske naknade za otpad u Hrvatskoj Strategija predviđa njihov stalni postupni rast, veći od inflacije, vodeći računa o tome da se razine naknada usklade s načelima. Donošenjem Strategije Republika Hrvatska dobila je dokument od posebne važnosti na temelju kojeg će se rješavati postojeći problemi i unapređivati sustav prema održivom gospodarenju otpadom što je pretpostavka i za ulazak u Europsku uniju.
Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, plan gospodarenja otpadom u županijama i Gradu Zagrebu, plan gospodarenja otpadom u gradovima i općinama.
Programi za neopasni otpad, programi za opasni otpad, programi tokova posebnog otpada, drugi programi.


3. PRAVNE ODREDNICE

U okviru Strategije zaštite okoliša čije je donošenje propisano posebnim zakonom, Zakonom o zaštiti okoliša, pitanja postupanja s otpadom posebno se uređuju u samoj strategiji gospodarenja otpadom. Strategiju donosi Sabor na prijedlog Vlade, a Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nadležno je i odgovorno je za izradu dokumenata i pripremu okvira ekološke politike i regulative.
Nacionalna strategija zaštite okoliša11 je nastala u okviru projekta strategije razvoja Hrvatske u 21. stoljeću, a Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NEAP) razrađuje politiku zaštite okoliša. Plan prioritetnih aktivnosti sadrži strategiju gospodarenja otpadom kao prioritetnu aktivnost za područje gospodarenja otpadom.
Sadašnji projekt izrade Strategije gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj financira Europska unija putem programa CARDS 2001. Ovaj projekt predstavlja okvir za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima definiranima u zakonodavstvu Europske unije u području gospodarenja komunalnim otpadom. Pripreme za pristup Hrvatske Europskoj uniji predstavljaju značajnu zadaću, pa je prema tome i logičan slijed da se usporede zahtjevi Europske nije kako bi se osigurao što je moguće jednostavniji put za Hrvatsku.
U dodatnom izvještaju za izradu okvirne Nacionalne strategije gospodarenja otpadom za Hrvatsku određeni su projektni zadaci. Glavni cilj smanjiti utjecaj otpada na okoliš kroz izradu Nacionalne strategije gospodarenja otpadom usklađene s odredbama i standardima Europske unije. Specifični ciljevi su:
■ identificirati razlike između hrvatske regulative u području gospodarenja otpadom i zahtjeva Europske unije, uključujući pregled zakona i propisa koji predstavljaju okvir za implementaciju zahtjeva Europske unije u vezi s otpadom;
■ razvoj strategije ekološki prihvatljivog gospodarenja otpadom i odlaganja komu¬nalnog otpada, kao prve faze Nacionalne strategije gospodarenja otpadom;
■ razvoj plana djelovanja za implementaciju Strategije i postizanje suglasnosti s di¬rektivom Europske unije o odlagalištu kroz prosječno razdoblje.


Pri tome su sadržane četiri komponente: (1) analiza razlika u zakonodavstvu i pregled propisa, (2) alternativni načini gospodarenja komunalnim otpadom, uključujući i kontrolu politike gospodarenja komunalnim otpadom u najmanje tri zemlje s provjerom, (3) revizija infrastrukture i procjena troškova, (4) izrada Nacionalne strategije gospodarenja otpadom s mogućim scenarijem u tri varijante.
U sljedećih petnaestak godina Republika Hrvatska će morati uložiti milijune eura za sanaciju šteta nastalih nekontroliranim odlaganjem otpada. Sredstva za izradu projekta osigurala je europska komisija u okviru programa CARDS, a prema prijedlogu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske.


4. STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom zadire u sve razine uprave, nacionalnu, regionalnu, lokalnu, mjesnu i u gotovo sva područja gospodarstva, proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života, pa time uključuje velik broj raznovrsnih sudionika. Ključni sudionici gospodarenja otpadom u Hrvatskoj su:
■ Hrvatski sabor donosi zakone i strategiju gospodarenja otpadom;
■ Vlada Republike Hrvatske donosi Plan gospodarenja otpadom, a kroz Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koordinira ukupne aktivnosti gospodarenja otpadom i provodi mjere postupanja s opasnim otpadom i termičke obrade;
■ Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira realizaciju mjera gospodarenja otpadom;
■ Agencija za zaštitu okoliša zadužena je uglavnom za informacijski sustav zaštite okoliša, uključivo gospodarenje otpadom;
■ Županije i grad Zagreb brinu za provedbu mjera i postupanje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i opasnog izdvojenog iz komunalnog.
■ Gradovi i općine vode brigu o gospodarenju komunalnim otpadom i muljem iz pročišćenih gradskih otpadnih voda nakon laboratorijske analize.
Postojeće stanje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj zbog dugotrajnog zanemarivanja opterećeno je brojnim problemima i daleko je od zadovoljavajućeg, primjerenog EU stanja, jer:
■ najveći dio otpada se nekontrolirano odlaže ili "nestaje" bez predobrade i recikliranja
■ većina odlagališta nema potrebne dozvole i daleko je ispod standarda direktive Europske unije o odlaganju otpada,
■ otpad štetno djeluje na podzemne i površinske vode, zrak, klimu, tlo i zdravlje,
■ kapaciteti postrojenja za obradu otpada su znatno ispod potreba, a postojeći kapaciteti suizgaranja i recikliranja otpada ne koriste se dovoljno,
■ organizacija i financiranje gospodarenja otpadom ne zadovoljavaju,
■ edukacija stručnjaka i javnosti je nedostatna, pa prevladava negativan stav javnosti prema otpadu,
■ informacijski sustav o otpadu ne funkcionira, pa su podaci o količinama i tokovima otpada nepouzdani.
Građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom relativno su skromno zastupljene u Hrvatskoj, jer pokrivaju manji dio ukupnog proizvedenog otpada u Hrvatskoj.

 


Više od 60% iskazanih kapaciteta pokrivaju registrirana odlagališta, a ostalo su građevine za obradu otpada. Ukupni kapacitet prikazanih postrojenja i građevina pokriva manji dio ukupnih količina otpada što znači da se veći dio proizvedenog otpada ne kontrolira propisno.
Sanacija odlagališta i starih opterećenja je vrlo zahtjeva i skup posao, koji je u Hrvatskoj tek na početku. U zadnjih tridesetak godina odbačeno je oko 100 milijuna tona otpada. Intenzivnije aktivnosti na sustavnoj sanaciji postojećih odlagališta započele su 2004. godine s početkom djelovanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.


5. SCENARIJ RAZVOJA GOSPODARENJA OTPADOM DO 2020. GODINE

Kod izrade tematskih scenarija gospodarenja otpadom odlučujući su kriteriji na koji resurs izvršiti pritisak da bi se što učinkovitije, ekonomičnije i "održivo" započelo sa novim sustavom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (do 2020. god.).
Ukoliko je to tlo; nastavit će se odlagati na deponije (komunalne i za one za inertni otpad i sl.), a ukoliko se radi o tome da se kao scenarij odabere pritisak na zrak jer je nužno odteretiti onečišćenje tala i zemljišta; smanjiti pritisak na vode zbog potencijalnih onečišćenja, tada se mora uzeti u obzir dodatna emisija stakleničkih plinova koja bi se postupkom spaljivanja otpada emitirala.
Činjenica da smanjenje emisije stakleničkih plinova u sadašnjem trenutku ne predstavlja jedan od prioritetnih ciljeva u gospodarskom razvoju zemalja i to posebice onih u razvoju. Pojedine mjere ispuštanja stakleničkih plinova zakonski regulirane, a vezane su uz ostvarenje drugih ciljeva mogu posredno utjecati i na smanjenje emisije stakleničkih plinova. U tom smislu temeljni scenarij razvoja gospodarenja otpadom predstavljaju projekciju stanja prema današnjim važećim dokumentima i planovima, koji su u pravilu zasnovani na strategije Vlade Republike Hrvatske. Osnovu takvog gospodarenja otpadom čini odlaganje otpada, koji preostane nakon provođenja ekonomski opravdanih i po okoliš prihvatljivih mjera izbjegavanja nastanka, odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada, na uređena odlagališta.
U temeljnim scenarijima očituje se stalni rast količina komunalnog i sličnog otpada zbog povećanja životnog standarda i rasta broja stanovnika, koji će se vremenom postupno smanjivati zbog djelovanja mjera izbjegavanja i recikliranja otpada.
Moguće mjere za smanjenje emisije metana u sektoru gospodarenja otpadom, pored mjera koje su sadržane u temeljnim scenarijima, svode se, prema sadašnjem stanju razvoja tehnologije u razvijenim zemljama, na različite postupke termičke obrade otpada uz proizvodnju energije iz otpada kojima se postiže dvostruka korist glede smanjenja emisije stakleničkih plinova.


Izbjegavanje nastajanja i recikliranje otpada


Kao produkti termičke obrade otpada nastaju staklenički plinovi ugljikov dioksid i vodena para koji imaju znatno manji potencijal globalnog zagrijavanja od metana. Proizvedena energija iz otpada smanjuje količinu fosilnog goriva potrebnog za proizvodnju te energije, a time i emisiju ugljikovog dioksida koji bi nastao kao produkt izgaranja.
Ubrzani rast proizvodnje energije iz otpada određen je s tri čimbenika, koji djeluju istovremeno i potpomažu se:
■ rast količina termički obrađenog otpada
■ rast ogrjevne vrijednosti ostatnog otpada zbog pojačanog izdvajanja niskokaloričnih komponenata
■ rast stupnja djelovanja pretvorbe energije uslijed tehnološkog razvoja.
Pored temeljnih, izrađeni su i scenariji smanjenja emisije koji uz planirane, razrađuju i dodatne mjere usmjerene isključivo na smanjivanje emisije metana. Dodatne mjere u osnovi se svode na različite postupke termičke obrade otpada uz proizvodnju energije kojima se postižu dva osnovna pozitivna učinka: produkti termičke obrade otpada imaju znatno manji potencijal globalnog zagrijavanja od metana i energija proizvedena iz otpada smanjuje količinu fosilnog goriva potrebnog za proizvodnju te energije, a time i emisiju ugljikovog dioksida koji bi nastao kao produkt izgaranja.


ZAKLJUČAK

Ako krenemo od analize stanja, općih načela Europske unije u gospodarenju otpadom i situacije u Hrvatskoj, postavljeni su sljedeći strateški ciljevi gospodarenja otpadom: izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru, razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO, smanjivanje rizika od otpada, doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj.
Kvantitativni ciljevi predstavljaju konkretizaciju strateških ciljeva, a postavljeni su za količine komunalnog otpada, odlagališta, te kvote oporabe i recikliranja određenih tokova otpada.
Do 2025. godine predviđa se gotovo potpuni obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, znatan rast količine recikliranog i obrađenog komunalnog otpada kao i bitno smanjenje količine odloženog komunalnog otpada, osobito biorazgradive frakcije.
Kvantitativni ciljevi za odlagališta otpada predviđaju smanjenje broja odlagališta, sanacije svih odlagališta i postupno formiranje centra gospodarenja otpadom. Kvote oporabe i recikliranja nekih prioritetnih tokova otpada određene su na bazi odgovarajuće regulative Europske unije sa postavljenim vremenskim pomakom rokova za Hrvatsku.
S obzirom da zasad jedini stabilni izvor financiranja programa i projekata gospodarenja otpadom u Hrvatskoj - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava samo manji dio potrebnih sredstava te na današnje relativno niske razine naknada za otpad u Republici Hrvatskoj, nužno je planirati njihov stalni postupni rast prema načelu onečišćivač plaća. U prvoj fazi to bi moglo značiti prijelaz s naknada za komunalni otpad po stambenoj površini na naknade po broju članova kućanstva. Upravo je u tijeku tj. uveden je novi sustav plaćanja za komunalni otpad po članu domaćinstva u cijelom Zagrebu a i ostale županije uvode promjene prema učinkovitijem i realnijem obračunu naplate od građana i gospodarskih subjekata. Isto tako će biti potrebno pojačati korištenje različitih financijskih sredstava iz javnih i drugih izvora financiranja.

LITERATURA


1. Kalambura, S.: Strategija gospodarenja otpadom i uloga fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagreb, 2006.
2. Narodne novine 46/2002
3. Potočnik, V.: Jedno viđenje strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
4. Strategija gospodarenja otpadom za Republiku Hrvatsku, Gospodarstvo i okoliš, 2003.
5. Vešligaj, D., Potočnik, V., Jelavić, V.: Gospodarenje otpadom u funkciji smanjenja emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj, Zagreb.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »


Besplatni Seminarski Radovi


SEMINARSKI RAD